Umnjaci, ili treći kutnjaci, posljednji su trajni zubi koji izrastaju u čeljustima. U vrijeme nicanja umnjaka često dolazi do pojave boli i ta bol jedna je od najčešćih razloga posjeta stomatologu. Ukoliko se pojave problemi s umnjacima, ne odgađajte traženje stomatološke pomoći i neka vas ne uplaši ukoliko će biti potreban zahvat, danas su u najvećoj mjeri bezbolni. Umnjaci, općenito govoreći, i bez karijesa ili bolesti desni, mogu izazvati bol, otekline ali i infekcije.
TREBAJU LI NAM UMNJACI?
Evolucijski gledano, umnjaci su našim precima bili potrebni radi grube i tvrde hrane te ubrzanom trošenju zubi i njihovim ispadanje. U takvim situacijama, umnjaci su u čeljustima imali dovoljno mjesta za nesmetano izrastanje. Danas, stomatolozi, ali i drugi medicinski stručnjaci, smatraju umnjake nepotrebnim evolucijskim ostatkom, koji su ostali bez svoje primarne funkcije. Naime, današnje namirnice kuhamo, pečemo ili već na drugi način pripremamo za prehranu, hrana se usitnjava prije unošenja u usta, a i mekša je, pa nema potrebe za vrlo jakim i brojnim kutnjacima.
RAST UMNJAKA
Svima je poznato da su prvi zubi mliječni zubi, koji se počinju razvijati u vrlo ranoj dobi. Pružaju u ranim godinama života potrebnu funkciju hranjenja i razvijanja govora . Oko šeste godine života, pa u nekim slučajevima, sve do rane odrasle dobi, mliječne zube zamjenjuju trajni zubi. Treći kutnjaci ili umnjaci posljednji su koji izrastaju, najčešće u dobi oko 18-te pa sve do 25-te godine. Upravo zbog toga kasno izrastanja, u već zreloj dobi, nazvani su “umnjacima”. Anatomski gledano, to su stražnji zubi u gornjoj i donjoj čeljusti, sa svake strane po jedan i najdublje su smješteni u usnoj šupljini. Većina ljudi ima četiri umnjaka, ali nisu rijetke situacije sa tri, dva, jednim, ili čak niti jednim umnjakom.
PROBLEMI S UMNJACIMA
Najčešći problem s umnjacima je nedovoljno prostora na čeljusti za nesmetano i pravilno izrastanje. Ukoliko se pojavi manjak prostora, smetnja drugih zubi ili nepravilni položaj, umnjaci će ostati ukliješteni u čeljusti ili ispod desni (impaktirani umnjaci). Takvi umnjaci se najčešće otkrivaju nakon što se pojave problemi ili na rendgenski snimkama.
Impaktirani umnjaci, na žalost, mogu biti razlogom iznenadnih upala, mogu izazivati trajne probleme ili ako imamo sreće, neće nam praviti nevolje. Upale i s njima povezanim simptomima, neće biti kod potpuno izraslih umnjaka i kod onih koji nisu uopće izrasli.
Najviše problema izazivaju djelomično izrasli umnjaci, odnosno kada je vidljiv samo dio krune zuba i takvoj situaciji, često može doći do upale okolnog mekog tkiva (perikoronitisa). Uzroci takvih upala je nakupljanje bakterija radi loše oralne higijene i neadekvatkog četkanja najdubljih dijelova čeljusti. Perikoronitis se u početku manifestira crvenilom zubnog mesa oko umnjaka, koje postaje bolno i otečeno. Napredovanjem upale bol postaje sve jača i učestalija i poprima pulsirajući karakter.
Tu nevolja nije kraj, bol se može prošiti na uho i čeljusni zglob te može doći pojave težeg ili limitiranog otvaranja usta uzrokovanog grčem mišića za žvakanje (trizmus), mogu se pojaviti i teškoće s gutanjem (disfagija), a nerijetko se primjećuju i povećani limfni čvorovi.
TREBA LI VADITI UMNJAKE?
Standarna terapija impaktiranih umnjaka operativno vađenje umnjaka (alveotomija). U slučajevima kada takvim umnjaci ne stvaraju probleme, neće biti niti potrebe za njihovim uklanjanjem, kao što i postojanje neizraslog umnjaka nije automatski indikacija za njegovo vađenje. Operativno vađenje umnjaka primijeniti će se kada postoji ponavljajući perikoronitisi, poajva apscesa, velika oštećenja uzrokovana karijesom, parodontna bolest, stvaranje cisti i tumorskih promjena te resorpcija drugog kutnjaka uzrokovana impaktiranim umnjakom. Operativno vađenje umnjaka u potpunosti je bezbolan zahvat i smatra se malim operativnim zahvatom, prosječnog trajanja od 30 do 45 minuta. Postoperativni oporavak i njegov tijek vrlo je individualan i mogući se višednevni bolovi i nelagoda u usnoj šupljini.
OPORAVAK NAKON VAĐENJA UMNJAKA
Kada umnjaci počnu praviti probleme i pojavi se utjecati na oralno zdravlje, njihovo uklanjanje najpametnija je odluka. Upravo iz toga razloga ne potrebe za stvaranjem straha od operativnog zahvata, ponavljamo, bezbolan je relativno kratko traje. Za brz i što bolji postoperativni tijek be z pojave komplikacija, dobro bi bilo držati se nekoliko vrlo jednostavnih pravila:
- Krvarenje se može očekivati najviše do 3 dana nakon zahvata. Jastučić od gaze iznad mjesta zahvata potrebno držati pola sata nakon operacije, a ako se krvarenje poslije tog vremena nastavi, potrebno je kontaktirati liječnika.
- Ukoliko se pojavi oteklina ili hematom, dobro je povremeno na oteklinu stavljati hladne obloge i držati ga oko 20 minuta. Hlađenje se može ponavljati svakih sat vremena.
- Propisane analgetike i antibiotike radi sprečavanje infekcije uzimati prema uputama stomatologa.
- Prvi dan nakon zahvata nije dobro ispirati usta vodom ili dezinfekcijskom tekućinom za usnu šupljinu.
- Prva dva sata nakon operacije, dobro je ne jesti i piti, a po mogućnosti i što manje govoriti. Nakon zahvata preporuča se konzumacija mekane i mlake hranu, izbjegavajte tople i gazorane napitke, a uzimanje tekućine dobro je koristiti slamku većeg promjera.
- Dan il dva nakon operacije, može početi održavati s redovna higijena usne šupljine, ali treba izbjegavajte područja zahvata.
- Intenzivno vježbanje neka pričeka nekoliko dana.
- Pušenje tijekom oporavka nije dobro došlo.
NARUČITE SE NA PREVENTIVNI PREGLED
Image by Freepik